Fortica

Tvrđava Fortica (Španjola) je gradska utvrda koja se smjestila na brežuljku iznad Hvara. Svojim položajem i moćnim topovima davala je Hvaru zaštitu. Utvrdu su 1557. godine projektirali venecijanski i španjolski vojni arhitekti. Sagrađena je na ruševinama srednjovjekovne utvrde iz 16. stoljeća. Zgrade unutar tvrđave sagrađene su za vrijeme austrijskog carstva. Pogled sa tvrđave na sam grad Hvar i Paklene otoke je jedinstven.

Francuska utvrda (Napoljun)

Ova utvrda poznata je još kao i Napoleonova utvrda. Sagradio ju je Napoleon 1811. godine, zapadno od Fortice, na brdu Sv. Nikole. Zbog svojeg je položaja služila kao izvidnica i stražarsko mjesto. Iako je tvrđava dobro očuvana, zatvorena je za javnost. Danas se u njoj nalazi hvarska zvjezdarnica i seizmički centar.

Glavni hvarski trg (Trg sv. Stjepana)

Pjaca - površine 4500 m2, popločen je 1780. bijelim mramornim pločama. Najveći je u Dalmaciji.

Katedrala Sv. Stjepana

Stoljećima dograđivana i pregrađivana, hvarska katedrala, prvobitno je bila crkva benediktinskog samostana sv. Marije od Lesne. Katedralom postaje u 13. st., kada biskup svoje sjedište preseljava iz Staroga Grada u Hvar. Još tijekom gradnje stradala je za turske navale 1571. Katedrala je posvećena sv. Stjepanu, papi i mučeniku, zaštitniku biskupije i grada Hvara. Hvarska je prvostolnica ujedno i središte župe grada Hvara. Katedrala je renesansna građevina, sa srednjim crkvenim tornjem gotičkog stila, što je ostatak prethodne katedrale. Njezino pročelje i zvonik su remek djelo hrvatske renesansne umjetnosti iz XVI. st. graditelja Nikole Karlića iz Korčule. Inače, samo pročelje se prema jedinstvenom nacrtu gradilo više od 200 godina. Oltari i slike djela su velikih venecijanskih majstora poput Longhena, Celestija, Tremignona i Palme. U blizini baroknog oltara koji datira iz 17.st., nalazi se oltar obitelji Hektorović sa Madonom i sa natpisom iz 13. st. Dvokrilna vrata katedrale na kojima su reljefi prizora iz Svetog pisma skladno dopunjeni prizorima hvarske egzistencijalne tradicije, posve su recentno djelo kipara Kuzme Kovačića iz Hvara.
Biskupski dvor
Biskupski dvor , nekada benediktinski samostan, s natpisom iz 1249. godine, zajedno s hvarskom katedralom zatvara istočnu stranu hvarske Pjace. Danas se u palači Hvarske biskupije nalazi muzej koji čuva vrijedne liturgijske srebrne i tekstilne predmete, te ikone iz hvarskih crkava.

Arsenal

Na jugu Pjace nalazi se Arsenal, svođeno spremište za ratnu galiju. 1530. godine Venecija započinje gradnju novog arsenala, a novi arsenal u svome današnjem obliku, sa velikim lukom na pročelju zapadne morske strane, završava se 1559. Godine 1612. prvi kat je pregrađen na dva dijela i u istočni je dio smješteno javno kazalište.

Gradski bunar - Gustirna

Na sredini Pjace a ispred katedrale, nalazi se gradski bunar sagrađen 1529. godine.

Kazalište

Procvat hvarske drame zbivao se između 1516. i 1623. i povezan je s imenima četiri velika hvarska dramska pjesnika i pisca: Hanibala Lucića (Robinja), Mikše Pelegrinovića (Jeđupka), Martina Benetovića (Hvarkinja) i Marina Gazarovića (Murat Gusar). Crkvena prikazanja, preteče drame, prikazivala su su u katedrali, a prve književne drame, poput Lucićeve Robinje, najvjerojatnije na Pjaci i ispred Loggie. Po uzoru na tadašnja talijanska dvorska kazališta, hvarski knez Pietro Semitecolo dao je 1612. novcem hvarske komune na katu drevnog Arsenala urediti prostor za najstarije komunalno kazalište u Europi, u kojemu se od tada izvode i djela hvarskih pisaca.
Vanjština kazališta uglavnom je sačuvana u svojem izvornom obliku, a unutrašnja je arhitektura iz 19.stoljeća.

Ljetnikovac Hanibala Lucića

Svoj ljetnikovac, oblikovan u stilu profinjene renesanse, Hanibal Lucić izgradio je oko 1530. g. nadomak gradu. U ljetnikovcu su dvije zgrade - istočna elegantna i stilski izrazita, te zapadna, gospodarska zgrada. Prostrani perivoj okružen je šetnicom i grbovima obitelji Lucić i Gazarović, smještenima na kruništu bunara u sredini vrta.

Franjevački samostan

Na jugu grada Hvara nalazi se franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti. Izgrađeni su između 1461. i 1471. Godine. Krstionica, svojim monumentalnim zaokruženim arkadama s izvorom u sredini, dominira čitavim renesansnim kompleksom. Čitav samostan okružen je vrtovima te je ograđen zidom. U vrtu ispred blagovaonice nalazi se 300 godina star čempres impresivne veličine i čudesnog oblika. Unutar samostana se nalazi muzej u kojem se čuvaju zbirke starih knjiga, novca, a posebna vrijednost je slika Posljednje večere s početka 17. stoljeća. U crkvi ispod glavnog oltara grob je Hanibala Lucića. Naš prvi dramski pisac, kao ugledni član Velikog vijeća, više je godina bio nadstojnik gradnje franjevačke crkve i samostana.

Samostan benediktinki

Samostan benediktinki i crkva sv. Antuna Opata, smješteni su u kući u kojoj se 1485. rodio Hanibal Lucić. Julija, udovica Hanibalova izvanbračnog sina Antuna, obiteljsku je palaču u Grodi oporučno ostavila benediktinkama, a one su je preuredile u samostan.
U sklopu benediktinskog samostana nalazi se zbirka umjetnina Hanibal Lucić. Ostala je sačuvana i kuhinja iz Lucićeva doba, a uz nju vrijedna zbirka s izlošcima ukrasnog veza i čipkanja. Posebnost benediktinki je izrada čipke od niti agave.

Crkva sv. Marka

Bivša crkva dominikanskog samostana, osnovanoga u 14. st., a ukinutoga za francuske vladavine početkom 19. st., bila je stoljećima sjedište plemićkoga Velikog vijeća. Stoga su plemićke obitelji u njoj imale svoje oltare i grobnice. Oltar sv. Antuna Opata dao je načiniti sin pjesnika Hanibala Lucića, Antun, koji je pokopan u crkvi sv. Marka.
U prostoru nekadašnje dominikanske crkve sv. Marka smjestila se Arheološka zbirka i lapidarij dr. Grge Novaka. Sastoji se od predmeta iz pretpovijesnog razdoblja, te od Grčkih i Rimskih predmeta. Tu je smještena i hidroarheološka zbirka podmorja.

Loggia

Komunalna Loggia communis spominje se već u 13. st., a navodi je i hvarski Statut iz 14. st. Nova Loggia, jedna od najljepših kasnorenesansnih građevina Dalmacije, djelo je majstora Tripuna Bokanića, a dovršena je krajem 16. st., za providura Victora Dieda. Visoku dužnost judeksa i defensora hvarske komune obnašao je i Hanibal Lucić, i to nekoliko puta tijekom svog života, kao odlučan branitelj povlastica hvarskog plemstva.