Moglo bi se reći ga je upravo luka, mjesto gdje gosti obično kroče na hvarsko tlo, na neki način ishodište grada Hvara. Uz ovu luku postojalo je naselje i u doba kasne antike. Prapovijesne gomile i špilje u okolici grada Hvara, kao i gradina, ilirska utvrda na mjestu današnje hvarske Fortice, te ostaci iz grčkoga i rimskog razdoblja svjedoče o demografskom i kulturnom kontinuitetu naselja na mjestu današnjega grada Hvara.

Osnovu hvarskih prihoda i bogatstva uz trgovinu stvarao je ribolov. Bilo je ovdje uvijek i vinograda, smokava i maslina, ali prihodi od ribe bili su neusporedivo veći, pa je Hvarska općina zahvaljujući ribi bila najbogatija u mletačkoj Dalmaciji. Bogatstvo Hvarske općine prelilo se s vremenom u gradske spomenike, crkve, palače, kuće i utvrde.

Svjedočanstvo važnosti grada Hvara kao pomorske, trgovačke i ratne luke kroz duga stoljeća u mletačkoj Dalmaciji jest Arsenal (od arapskog, što znači „kuća brodova“). To je jedna od ključnih hvarskih zgrada i služila je za prihvat, popravljanje i spremanje brodova.

Kazalište u Hvaru nije samo prostor i zgrada, nego prije svega tradicija i umjetnost. Pravo kazalište čine glumci i gledatelji, a toga je u Hvaru vjerojatno bilo oduvijek. Najstarije izvedbe bila su crkvena prikazanja, počevši od Prikazanja Sv. Lovrinca Mučenika iz XV. St. Već početkom XVI. St. Hanibal Lucić piše svoju Robinju i to predstavlja početak hrvatske svjetovne drame. Slijede Benetovićeve komedije, svjetovna i crkvena prikazanja Marina Gazarovića i tako sve do današnjih dana.

Kroz glavna gradska vrata ulazi se u grad unutar gradskih zidina koje su podignute sredinom XV. St. Ujedno je ovo i ulaz u elitni dio Hvara. Trg sv. Stjepana (Pjaca) najveći je u Dalmaciji (veličine 4500 m2). Njegova istočna strana je zatvorena katedralom i biskupovom palačom u kojoj se nalazi muzej. Sa sjeverne i južne strane trg zatvaraju brojne javne zgrade i palače sagrađene u XV., XVI. i XVII. st.

Na brežuljku iznad grada uzdiže se gradska utvrda, poznata pod nazivom Fortica. Podignuta je na ostacima srednjovjekovne utvrde iz XVI. stoljeća, a zgrade su unutar tvrđave sagrađene za vrijeme vladavine austrijskog carstva. Danas je Fortica rekonstruirana i pretvorena u turistički objekt u kojem postoji muzej, restoran i najpoznatija diskoteka na otoku.

Kroz duge godine postojanja ovoga grada nastajali su tako mnogi hvarski prostori koji su poveći libri sami za sebe, a samo su neki od njih ovdje spomenuti.

 

Razvoj turizma u Hvaru

Gotovo stoljeće i pol Hvar se, zahvaljujući izvanredno blagoj klimi, ljepoti prirode i spomeničkom blagu, razvija kao izrazito turistički grad. Još je 1868. Godine u Hvaru osnovano Higijeničko društvo i utemeljen prvi hotel na Pjaci.

Međutim, korijeni turizma mnogo su stariji i sežu u daleku, mitsku prošlost. Pretpostavlja se, naime da su prvi turistički pohoditelji otoka Hvara bili argonauti, koji su početkom drugog tisućljeća prije Krista posjetili ovaj otok i nazvali ga Pityeia – otok gusto obrastao borom. U antičkom razdoblju ville rusticae predstavljale su omiljena odredišta individualnih turističkih migracija imućnijih Rimljana.

Tijekom srednjeg vijeka europski je turizam bio uglavnom hodočasničkog tipa, pa je zbog pogodnog pomorskog položaja već od XV. st. Hvar bio uključen u poznatu i u srednjem vijeku vrlo frekventnu hodočasničku rutu Venecija –Sveta zemlja koja se prekida 1797.g. padom Mletačke Republike.

Krajem XVIII. i tijekom XIX. st. Hvar pohode brojni znanstvenici i zaljubljenici u prirodoslovlje pa te godine označavaju razdoblje znanstvenog turizma na Hvaru.

Dan utemeljenja Higijeničkog društva Hvar ( 15. svibnja 1868.g.) važan je datum ne samo za hvarski turizam, već je to bio začetak modernog turizma uopće jer sličnih turističkih udruženja u to vrijeme u Europi nije bilo.

Danas je Hvar turističko središte otoka i jedna o najatraktivnijih turističkih destinacija Jadrana. Uz užitak u moru i suncu, Hvar svojim posjetiteljima nudi mnogobrojne kulturne događaje: predstave, izložbe, koncerte i hvarske ljetne priredbe poput glazbenih i folklornih događaja. Noćni život u Hvaru intenzivan je za vrijeme ljetnih mjeseci. Zabava u diskotekama i mnogobrojnim kafićima doslovno traje čitavu noć.

Hvar je uz to i izrazito pogodan za aktivni turizam, tj. idealan za ljude kojima uživanje u moru i suncu u kombinaciji samo s večernjim izlascima nije dovoljno. S obzirom na relativno visoke temperature mora, povoljne struje i razvedenu obalu izuzetno popularno je ronjenje i to kroz cijelu godinu te nadalje sea kayaking, sailing, hiking, trekking, rock climbing i tenis. Biciklizam (mountain biking) je popularan zbog obilja povijesnih lokacija koje je vrijedno obići, dobrih i raznovrsnih biciklističkih staza, te prekrasnih vidika.

Dok svim osjetilima uživate u plavetnilu mora, bogatstvu flore, starim maslinicima, lavandi u cvatu, arhitekturi, vinogradima... ovaj će Vam se otok polako uvući pod kožu i sasvim sigurno ćete se opet poželjeti vratiti.